PREDAVANJA
Tea Kantoci, Muzealizacija mode
Ivana Nikolić Popović, Hrvatski klaster kreativne i kulturne industrije, predavanje Kreativna Hrvatska – san ili stvarnost

Četvrtak, 26.10. u 18 sati
Multimedijalna dvorana Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb

Tea Kantoci, Muzealizacija mode

U SAD-u i Velikoj Britaniji, prve inicijative i interesi umjetničkih muzeja za namjernim prikupljanjem odjeće započele su tridesetih godina prošlog stoljeća (Victoria & Albert Museum), u godinama prije drugog svjetskog rata. U tom razdoblju fokus je bio manje na fashion (muzealizaciji mode), a više na dress (muzealizaciji odijevanja). U drugoj fazi muzealizacije, koja traje od 1960. do 1990. godine, moda je postala više zastupljena u muzejima, i to kao svojevrsni prikaz tadašnje popularne kulture i društveno prihvatljivog, avangardnog dizajna. Ključna figura ovog razdoblja bila je Diana Vreeland. Treća ili suvremena faza u kojoj se trenutačno nalazimo započela je kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća. Sada je moda učvrstila svoju poziciju u muzejima i dobila stalni ‘angažman’, te su dosadašnje tendencije muzealizacije mode poprimile svoj najkonkretniji oblik. U tom razdoblju vidljiv je povećani fokus na fashion ili modu u muzejima i razvoj specijaliziranih muzeja mode. Osim toga, narasla je popularnost modnih izložaba, čak i u muzejima koji nemaju modne zbirke ili zbirke odjeće, te je očito izlaganje mode na visoko produciran, vizualno dojmljiv način.
Hrvatska je slijedila i još uvijek slijedi svjetske trendove. I zaista, sve ove faze i njihove transformacije vidljive su u muzejima u Hrvatskoj, odnosno u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Naravno, u skromnom obliku, ali ipak postoje. Više je razloga zašto je tomu tako, ali jedan razlog odigrao je najveću ulogu. Naime, zbog društveno-političke situacije, odnosno ratnih 1990-ih godina u Hrvatskoj, muzeji su radili u skromnim uvjetima što je u konačnici utjecalo na njihov razvoj. Dok su se u svijetu u isto vrijeme događale velike promjene, informatički napredak, dok se ulagalo u modu, radile spektakularne modne izložbe, Hrvatski su muzeji bili suočeni s nekim drugim izazovima.

Ivana Nikolić Popović, Hrvatski klaster kreativne i kulturne industrije: predavanje Kreativna Hrvatska – san ili stvarnost

Najveće inovacije u cijeloj ljudskoj povijesti nisu kameno oruđe ili čelični mač nego simboličko izražavanje koje su nam prvi umjetnici, vodeći se imaginacijom, simboličkim i apstraktnim mišljenjem, ostavili u naslijeđe na stijenama i svodovima špilje Altamire.
Napredna društva prepoznaju umjetnost i sve njezine kategorije kao rješenje za pozitivne promjene. Angažiranjem emocija i oblikovanjem komunikacije, razumijevanja i participacije, umjetnost svojom snažnom apstraktnom dimenzijom pridonosi standardnom analitičkom i logičkom promišljanju suvremenih tehnologija te društvenih i poslovnih modela.
Razumijevanje konteksta, okoline i ljudske dimenzije u velikoj je mjeri izgubilo svoj značaj u suvremenom konzumerističkom društvu. Danas nam je više nego ikad potrebno kreativno, lateralno i simboličko mišljenje jer nije moguće sa sigurnošću reći gdje je granica između umjetnosti i tehnologije.
Recentne promjene u društvu otvorile su pitanje o promjeni koncepta stvaranja vrijednosti, a umjetnost svakako može biti odgovor.