26. 10. 2017. u Domu hrvatskih likovnih umjetnika uručene su nagrade 4. BIJENALA SLIKARSTVA.

Odbor za dodjelu nagrada 4. bijenala slikarstva u sastavu: Tomislav Buntak, Snježana Pintarić (MSU), Biserka Rauter Plančić (Moderna galerija), Tomislav Vuić (HPB) i Josip Zanki dodijelio je HPB Grand Prix nagradu (15.000,00kn) Zlatku Keseru.

Obrazloženje:

Zlatko Keser je akademik, profesor slikarstva, slikar jakog energetskog naboja, beskompromisan u borbi s pitanjima o pojavnosti slike, živući klasik suvremene likovne scene. Njegove slike na ovogodišnjem Bijenalu slikarstva odišu neposrednošću, tehnički su besprijekorne, govore na najbolji način o životnoj energiji koju slikar predstavlja kroz seriju manjih formata i jednom velikom platnu. Slike zrače arhetipskom snagom i svježinom vječne mladosti duha, fizičkom pojavnosti kao da predstavljaju duhovni put prosvjetljenja kroz temeljne slikarske elemente: pigment, plohu, liniju, slojevitost namaza i poteza kista. Namjera Bijenala slikarstva nije da Grand Prix dodjeljuje zbog historijske važnosti pojedinog slikara (što bi u ovom slučaju bilo također moguće), već zbog kontinuiranog slikarskog djelovanja na likovnoj sceni u posljednje dvije godine, što u slučaju Zlatka Kesera znači najmanje pedesetgodišnji kontinuitet slikarskog umjetničkog istraživanja koji se nastavlja i u ovom trenutku sada.

Dobitnica HPB nagrade za mladog umjetnika (10.000,00kn) je Martina Grlić.

Obrazloženje:

Martina Grlić je na 4. bijenalu slikarstva izložila dio ciklusa Kolektivni snovi, koji je u cijelosti predstavljen ove godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Martina Grlić aktivno djeluje na slikarskoj sceni od 2010. godine. U svome opusu vješto preispituje nasljeđe političkog, ekonomskog i društvenog sustava socijalističkog razdoblja dekonstruirajući ga kroz rodni aspekt, modele politike sjećanja i čitanja slike. Njena umjetnička metoda zasniva se na etnografiji i autoetnografiji svakodnevice i popularne kulture iz tog razdoblja, kao i transformaciji dokumentarnih fotografija u slikarsku podlogu. Rezultat Martinine umjetničke strategije nije samo slika utjelovljena u platnu, već i čitav niz procesualnih varijabli i upisa novih značenja u kolektivno i individualno sjećanje. Zbog svega toga Martina Grlić zaslužuje nagradu za najbolju mladu umjetnicu.

Odbor za dodjelu nagrada pohvalio je Spartaka Dulića, Ivicu Malčića i Stipana Tadića.

Obrazloženja:

Spartak Dulić je iznenađenje jer se do samostalnih izložbi u Zagrebu i Splitu ove i prošle godine njegovo ime i nije spominjalo u kontekstu slikarstva na našoj sceni, moguće i zbog njegove izdvojene pozicije u Subotici pomalo izvan fokusa naše likovne javnosti. Na izložbama se predstavio serijom slika, akrila na platnu, istovremeno figurativnih i apstraktnih, punih ritma, koje kao da asociraju na međustanične strukture, veze između organa možda ili pak pogled na određene svemirske prostore gledane kroz teleskope u zamućenoj oštrini beskonačnosti svemirskih tijela prepoznajemo strukture mikorkozmosa u nama koje otkriva mikroskop. Na Bijenalu slikarstva predstavljene su dvije slike iz tog ciklusa, koji se razvijao desetak godina i predstavio nam posebnu umjetničku osobnost te potvrdio da predani rad kroz procese umjetničkog istraživanja, u ovom slučaju slikarskog, uvijek iznenadi posebnošću dobivenih djela.

Slike Ivice Malčića na ovogodišnjem Bijenalu slikarstva dotaknule su aktualnu temu sučeljavanja s totalitarnim nasljeđem kojim nas muče u javnosti ne želeći se okrenuti kontinuitetu životne promjene. Potvrđene marke s likom Pavelića i Hitlera na jednom te Tita na drugom radu uz naslikane detalje prizora obilaska vojske i scene s neke socijalističke proslave i još sve povezano s crnim i crvenim kvadratom, na jasan i uvjerljiv način stvaraju slike, koje i u tehničkom dosegu, načinu korištenja ikonografije i odabiru načina oblikovanja cjelokupne kompozicije postava, govore kako je prošlost jednostavno prošla, a s druge strane govore o finoj razini i mjeri slikarevog slikarskog senzibiliteta u izvedbi izloženih djela. Ivica Malčić svakodnevno kontinuirano i beskompromisno slika, što je primjer za jedan od mogućih načina kontinuiranog slikarskog umjetničkog istraživanja.

Nagrada Iva Vraneković – umjetnik umjetniku dodjeljuje se izvan službene konkurencije 4. bijenala slikarstva, na poticaj i zahvaljujući donaciji anonimnog filantropa, temeljem odluke odbora u sastavu Nikola Albaneže, Tomislav Buntak, Vladimir Dodig Trokut te anonimni filantrop.

Dobitnici dvije jednakovrijedne nagrade su Grgur Akrap i Andrea Musa nagrađeni su iznosom od po 10.000,00kn i samostalnom izložbom u Galeriji 3.14.

Katalog 4. bijenala slikarstva možete prolistati OVDJE.