U petak 10. studenog 2017. u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba DAMIR GAMULIN: DIZAJNOM, IZVAN DIZAJNA. Izložba predstavlja tematski pregled Gamulinovih dizajnerskih radova od ranih 2000-ih do 2017. u rasponu od publikacija, plakata, vizualnih identiteta, preko signalizacije i izložbenih postava do složenih projekata prostorne tematike realiziranih unutar interdisciplinarnih autorskih timova. Autori koncepcije izložbe su Damir Gamulin i Marko Golub, koji je ujedno i kustos izložbe.

Iz teksta Marka Goluba:
“Iz radova Damira Gamulina koje smo odabrali za ovu izložbu prepoznaje se, prije svega, ideja kako posao dizajnera nije samo ispunjavanje zadatka na osnovu predviđenih parametara, ili dovršavanje nečeg što je netko drugi već započeo kao urednik, organizator, kustos, investitor ili arhitekt. Naprotiv, ovi radovi uvjerljivo svjedoče o tome kako dizajner samosvjesno iščitava temu, iznova je artikulira na visoko konceptualan, racionalan i informiran način te je interpretira koristeći sva sredstva i instrumente koji su mu na raspolaganju, uključujući i one koji možda još ne postoje, ali projekt zavređuje da se zbog njega razviju. Damir Gamulin počinje dizajnirati tako što pokušava razumjeti, ući u tajne filma, likovne umjetnosti, arhitekture, glazbe, suvremenih tehnologija, suvremenih teorija, programiranja, i prevesti to što je tamo pronašao vlastitim jezikom u drugi medij, vjerojatno dijelom i zato što vjeruje da, unatoč svim razlikama i nužnosti uspostavljanja jasnih načelnih distinkcija, sva ta područja djelovanja na spoznajnoj razini negdje duboko traže odgovore na slična pitanja. Za njega svaki zadatak zavređuje maksimum pažnje, bez obzira je li riječ o nekom niskotiražnom izdanju nastalom u kontekstu izvainstitucionalne kulturne scene, ili o novom raskošnom turističkom smještajnom objektu negdje na Jadranu.

Na hrvatskoj dizajnerskoj sceni ima i drugih dizajnera koji svojim projektima pristupaju izrazito konceptualno i interpretatorski, pri čemu se kao jedan od najboljih primjera možda može navesti studio Bilić_Mueller (čija se izložba održana prije točno dvije godine u istom ovom prostoru, znakovito, zvala Interpretacije). Međutim, dizajn Dore Bilić i Tine Mueller rezultira prije svega poetskim objektima koji portretiraju i na neki način savršeno utjelovljuju autorske jezike onih za koje su dizajnirani. Gamulinov slučaj je bitno drugačiji utoliko što se on konstantno pokušava usredotočiti na sustav unutar kojeg partikularne teme imaju dakako svoje uloge, što je svojevrsno nasljeđe visokomodernističkog pristupa koji je na dnevni red u domaćoj sredini prije skoro dva desetljeća vratila grupa Numen/ForUse. Druga stvar koju Gamulin dijeli sa svojom generacijom (autora koji su stupili na scenu krajem 90-ih ili početkom 2000-ih) je činjenica profesionalnog odrastanja s tzv. nezavisnom kulturnom scenom koja se pokazala kao izrazito propulzivan teren upravo za mlade dizajnere.

Maroje Mrduljaš je o toj temi, zajedno s Deom Vidović kao suautoricom i urednicom, napisao cijelu sjajnu knjigu (Dizajn i nezavisna kultura, izd. UPI2M Books, 2010.) o tome kako su polet, entuzijazam, angažiranost i sklonost eksperimentu koji su buknuli zahvaljujući nezavisnoj civilnoj i kulturnoj sceni, itekako ponijeli i same dizajnere te stvorili sinergično okruženje u kojima su i oni, na mnoge načine, djelovali integralno s njom, često ravnopravno participirajući u cijelom tom fenomenu. Gamulin je objeručke prigrlio taj kontekst i uspio ga istražiti i više nego mnogi drugi, zahvaljujući očiglednoj znatiželji prema svemu novom i inovativnom te talentu za suradnju i kreativni dijalog s drugim autorima. Zanimljivo je da je sličnu poziciju uspio izboriti i u kontekstu rada s institucijama, a u posljednjem desetljeću i u velikim projektima prostorne tematike u kojima surađuje s arhitektonskim studijima te drugim dizajnerima, a iza kojih stoje ozbiljni, veći ili manji, privatni investitori.

Radovi predstavljeni na ovoj izložbi ilustriraju nekoliko karakterističnih strategija i postupaka koje Damir Gamulin razvija u svom radu. Od ranih 2000-ih, primjerice, upotrebljava softverske algoritme koji u kreativni proces ugrađuju element programiranog slučaja (vizualni identitet manifestacije Critical Upgrade, 2002.), ili nasuprot tome služe racionalnoj organizaciji i vizualizaciji složenih mreža odnosa (44. Zagrebački salon arhitekture, 2009.; knjiga The Berlage Affair Vedrana Mimice, 2017). Projekti poput vizualnih identiteta 29. salona mladih: Salona revolucije (2008.) i Animafesta (suautorstvo s Tinom Ivezić, 2009.) sadrže participativnu i performativnu komponentu, odnosno oslanjaju se na učešće drugih. Plakat za predstavu Dan umorstava u priči o Hamletu po dramskom tekstu Bernard-Marie Koltèsa (režija Ivica Buljan, 2005.) rezultat je istraživanja kreativnog postupka primijenjenog u dramskom tekstu i njegove reinterpretacije sredstvima dizajna, dok s druge strane, dizajn knjige Moderna vremena Jacquesa Rancièrea (izd. Multimedijalni institut, 2017.) evocira iskustvo susreta s filmskim ekranom. Suradnje s umjetnicima Davidom Maljkovićem (knjiga umjetnika Place with Limited Premeditation, 2005.) i Nicole Hewitt (knjiga In Time, 2008.) rezultiraju artefaktima koji čitatelje autorefleksivno upućuju na proces svog nastanka, a plakati festivala dokumentarnog filma ZagrebDox (2006.) skreću pažnju na stvarni urbani život koji se odvija u njihovoj pozadini.

Kustos izložbe: Marko Golub
Autori koncepcije izložbe i izložbenog postava: Marko Golub i Damir Gamulin
Grafički dizajn: Damir Gamulin
Tekstovi: Marko Golub
Suradnica: Monika Džakić
Zahvale: Damiru Žižiću, Mariju Furčiću, Zlatku Brkiću, Igoru Presečanu, Antunu Sevšeku, Nives Sertić, Ani Šverko, Miodragu Gladoviću i Karlu Jelačiću
Organizacija izložbe: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
Sponzori tiska:
Cerovski print boutique
Ars kopija